OBLIK BOŠNJAČKOG NACIONALIZMA KOJI BI „SVOJATAO SVE ZA SEBE, A NIŠTA ZA DRUGE“ NE POSTOJI

Anketa: Bošnjaci i nacionalizam sedmičnog lista "Stav"

Dr. sc. Ibrahim Kajan, umirovljeni profesor Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru

Isuviše je rijetka „glasnost“ u bošnjačkom kolektivitetu, promatrajući ga u ukupnom kontekstu bh. društva, posebice akademska i intelektualna riječ, da bih mogao reći kako redovito i tragično izostaje. Oni koji iznose svoje slobodne, promišljene i kritičke stavove, reagirajući na pitanja koja ulaze u sklop „nacionalnog interesa“ (izuzimajući političare i teologe koji su se u politiku umiješali),  pojedinci su izbrojivi na prste jedne ruke. Ako postoji neka proizvodnja „bošnjačkog nacionalizma“, a ne postoji, onda je on „prepoznat“ u drugim nacionalizmima „koji za sebe žele sve“ i „koji utvrđuju mjere za drugog“.

Ako se opirete, kao što se prvi put desilo još prije rata, da se, npr., u školama izučava Njegošev „Gorski vijenac“ ili Mažuranićev ep „Smrt Smail-age Čengića“, onda se taj otpor tretira(o) „bošnjačkim nacionalizmom“. Međutim, u školske programe evropskih škola ne može ući ništa što vrijeđa osjećanja drugih i drukčijih, što je i pedagoški i civilizacijski standard. Mogu li i trebaju li onda Bošnjaci biti izuzetni iz tog prava i iz tog standarda? Ne mogu. I neće.

Kad se političaru omakne floskula naslijeđena iz nacionalističkih politika tuđeg „historijskog prava na Bosnu i Hercegovinu“, pa kaže da je „Stolac hrvatski nacionalni prostor“ – što bi takav stav trebao značiti? Nije li to vrhunac nacionalističkog nasilja i  prvorazredno kršenje ustavnog načela o suverenosti svakog naroda na svakom pedlju države? Nijedan bošnjački odgovor na takav izazov, osim nasilja, laži i svojatanja prava samo za sebe – ne bi bio nacionalistički.

Na ove „konkretizirane paradigme“ iz prostora kulture i politike, u najkraćem je naznačeno i „viđenje o bošnjačkom nacionalizmu“ – koji  nema, niti je imao, ni desničarskih političkih partija, niti ima pokreta za ekskluzivnim (bošnjačkim) entitetom ili, kakvih ima u BiH – državom. Nasuprot tome – bošnjački domoljubni diskurs redovito govori o prostoru za sve i suživotu sa svima. Oblik bošnjačkog nacionalizma koji  bi „svojatao sve za sebe, a ništa za druge“ ne postoji - čak ni u situaciji, kada su sve okolne države ukinule svoje druge narode kao konstitutivne, proglasivši samo sebe jedinom i temeljnom nacijom. U BiH nikad i ništa se ne smije uraditi na račun drugog naroda.  

STAV, br. 105, god. III, Sarajevo, 9. 3. 2017.